Dok je pažnja privrede bila usmerena na eOtpremnice i istek perioda tolerancije, jedna promena je prošla gotovo nezapaženo. Pravilnik o centralnom registru faktura objavljen je u „Službenom glasniku RS“ broj 45/2026 i stupio je na snagu 1. jula 2026. godine.
Ako Vaša firma isporučuje dobra ili pruža usluge državnim organima, jedinicama lokalne samouprave, javnim preduzećima, ustanovama ili bilo kom drugom korisniku javnih sredstava, ova promena Vas se tiče direktno. Ne zato što donosi novu administraciju, već zato što menja način na koji se prati da li ćete i kada biti plaćeni.
Šta je centralni registar faktura
Centralni registar faktura (CRF) uspostavlja i vodi Ministarstvo finansija, Uprava za trezor, kroz poseban informacioni sistem sa pripadajućom veb aplikacijom. U njemu se evidentiraju podaci o elektronskim fakturama koje su poverioci izdali u komercijalnim transakcijama sa javnim sektorom, kao i u transakcijama između samih subjekata javnog sektora, u svim slučajevima gde je javni sektor dužnik.
U toj konstrukciji Vaša firma je poverilac, a institucija kojoj isporučujete je dužnik. Ta terminologija se koristi kroz ceo Pravilnik i vredi je zapamtiti, jer određuje koja ovlašćenja imate u sistemu.
Evidentiranje se ne vrši ručno. CRF automatski preuzima određene podatke iz elektronske fakture koju ste uneli u Sistem elektronskih faktura i evidenciji dodeljuje jedinstveni identifikacioni broj. Taj broj kasnije postaje ključan, jer se upravo on koristi kao poziv na broj odobrenja prilikom plaćanja.
Šta se konkretno promenilo od 1. jula
Ministarstvo finansija je uoči početka primene objavilo da od 1. jula počinje obaveza registrovanja svih elektronskih faktura izdatih na osnovu komercijalnih transakcija u kojima su kao primaoci navedeni subjekti javnog sektora, nezavisno od toga kojem tipu korisnika javnih sredstava pripadaju.
Ta poslednja odrednica je suština promene. Ranije se u praksi javljalo pitanje da li se određene kategorije korisnika javnih sredstava obuhvataju registracijom. Sada te podele nema. Ako je primalac subjekt javnog sektora, faktura ide u registar.
Podsećanja radi, subjekt javnog sektora je entitet koji pripada sektoru države u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem, ali i javno preduzeće, kao i društvo kapitala u većinskom vlasništvu Republike Srbije, nezavisno od toga da li ulazi u obuhvat sektora države. Krug je, dakle, širi nego što mnoge firme pretpostavljaju.
Ko šta može da uradi u sistemu
Pravilnik razlikuje dve kategorije korisnika, administratora i lokalnog korisnika, i to razlikovanje nije formalnost.
Administrator kreira i otkazuje korisničke naloge, pregleda detalje naloga, pregleda evidentirane fakture, vrši eksport evidencije i asignaciju faktura. Kod poverilaca administrator može i da otkaže evidenciju elektronske fakture.
Lokalni korisnik ima uži skup ovlašćenja. Pregled i eksport faktura, asignacija, a zatim se putevi razdvajaju. Izmena iznosa u evidenciji i otkazivanje evidencije dostupni su samo poveriocima, dakle Vama kao dobavljaču. Reklamacija je, sa druge strane, rezervisana samo za dužnike, dakle za javni sektor.
To znači jednu praktičnu stvar. Ako je faktura pogrešno evidentirana, mehanizam reklamacije nije u Vašim rukama. Vaš alat je ispravnost podataka na samom izvoru, u fakturi koju šaljete kroz Sistem elektronskih faktura, i pravovremena izmena iznosa ili otkazivanje evidencije kada za to postoji osnov.
Plaćanje sada nosi obavezne elemente
Ovo je deo koji direktno utiče na naplatu. Prilikom plaćanja ugovorenih transakcija koje se odnose na isporuku dobara i pružanje usluga uz naknadu, u koje se ubrajaju i građevinski i investicioni radovi, kao i komunalne usluge, subjekti javnog sektora u platnom nalogu obavezno unose dva elementa.
Prvi je odgovarajuća šifra plaćanja iz opsega 220 do 226. Drugi je poziv na broj odobrenja, a to je broj elektronske fakture iz centralnog registra faktura.
Za dobavljača to znači da se uplata više ne pojavljuje kao anonimni priliv koji računovodstvo mora da pogađa i ručno povezuje sa fakturom. Uplata nosi identifikaciju koja vodi tačno do jedne evidencije u registru. Kada se ovo primeni dosledno, usaglašavanje potraživanja prema javnom sektoru prestaje da bude mesečna detektivska istraga.
Rok od tri radna dana
Subjekti javnog sektora koji plaćanja vrše preko računa koji se vode kod banaka podatke o izmirenju novčanih obaveza unose u CRF u roku od tri radna dana od dana izmirenja obaveze.
Praktična posledica za Vas je vidljivost. Status u registru treba da se ažurira u roku od nekoliko dana, a ne nedeljama kasnije. To Vam daje realniju sliku o tome šta je naplaćeno, a šta i dalje stoji, i to iz centralnog izvora, a ne na osnovu telefonskog raspitivanja kod druge strane.
Reklamacije se posebno evidentiraju
Ako subjekt javnog sektora nakon prihvatanja elektronske fakture utvrdi da ona nije ispravno evidentirana u registru, unosi podatke za odgovarajuću kategoriju reklamacije, u skladu sa tehničkim uputstvom Uprave za trezor.
Ono što je ovde važno jeste da se na osnovu tih reklamacija u CRF obezbeđuje posebna evidencija podataka o reklamiranim fakturama, i to izričito radi vršenja nadzora. Drugim rečima, greške u evidentiranju nisu neutralne. One se beleže na jednom mestu i vidljive su nadzoru.
Za dobavljača to je dodatan razlog da podaci u fakturi budu tačni pre nego što ona uopšte krene kroz sistem. Ispravka nakon evidentiranja uvek košta više vremena od tačnog unosa na početku.
Šta CRF nije
Vredi povući jasnu granicu. CRF je registar koji prati evidentiranje, status i izmirenje faktura prema javnom sektoru. On nije Vaša knjigovodstvena arhiva i ne preuzima Vašu obavezu čuvanja dokumentacije.
Obaveza čuvanja elektronskih faktura i prateće dokumentacije ostaje na Vama, u rokovima propisanim poreskim i računovodstvenim propisima. Ako u trenutku kontrole možete da vidite status u registru, ali ne možete da rekonstruišete kompletan tok dokumenta sa svoje strane, izvornu fakturu, dokaz o isporuci i prateća akta, problem je i dalje Vaš.
Šta da uradite sada
Prvo, proverite ko u firmi ima nalog za rad u CRF i sa kojim ovlašćenjima. Ako je administrator kolega koji je u međuvremenu promenio radno mesto ili je na dužem odsustvu, to je problem koji se rešava pre nego što postane hitan.
Drugo, uvedite rutinu provere statusa faktura u registru, naročito za fakture veće vrednosti i one kojima se bliži istek roka plaćanja. Dobar deo problema sa naplatom rešava se time što na vreme primetite da status nije ono što ste očekivali.
Treće, ako radite kroz sopstveni informacioni sistem, testirajte funkcionalnost. Registrovanje elektronskih faktura u CRF moguće je testirati na DEMO okruženju Sistema elektronskih faktura, i to kako kroz korisnički interfejs, tako i kroz aplikativni interfejs.
Četvrto, uskladite internu proceduru. Ko proverava status, koliko često, i šta se dešava kada faktura nije evidentirana ili status ne odgovara stvarnom stanju.
Kako Docloop pomaže
Docloop je prvi licencirani informacioni posrednik od strane Ministarstva finansija, sa preko 4.800 aktivnih klijenata i više od 220.000 indirektnih korisnika. Kroz platformu mojDMS povezujemo Vaše poslovanje sa državnim sistemima, tako da razmena elektronskih dokumenata ne zavisi od ručnog rada i ručnih provera.
Naša integracija pokriva više od 220 ERP sistema, među kojima su SAP, Infosoft i Navision, što znači da podaci koji ulaze u fakturu dolaze direktno iz Vašeg sistema, bez prekucavanja i bez grešaka koje kasnije završe kao reklamirana evidencija. Među našim klijentima su Zepter, Siemens, Würth, Swisslion, MaxBet, AbelaPharm i Prvi partizan.
Ako želite da proverite kako Vaša firma stoji u odnosu na obaveze prema javnom sektoru i kako da tok dokumenata uredite tako da naplata bude pregledna, zakažite besplatne konsultacije.
Pišite nam na prodaja@docloop.rs ili pozovite 011/43-50-555.
Komentari